Anksioznost je izuzetno česta među decom. Tokom perioda pandemije, istraživači su primetili da je čak 7% dece imalo dijagnozu anksioznog poremećaja koji je ometao njihovo svakodnevno funkcionisanje.
Deca | index.hr |
Pored toga, 20% je imalo tendenciju da oseća anksioznost koja nije dostigla nivo kliničkog poremećaja, piše The Conversation.
Anksioznost će se ove jeseni ponovo pojaviti kod mnoge dece i može biti isprepletena sa drugim osećanjima, kao što su uzbuđenje i stidljivost. Zato su profesorke Elizabet Inglander i Katarin Kovino-Putas navele korake koje roditelji mogu da preduzmu kako bi smanjili anksioznost svoje dece od povratka u školu i podstakli bolji početak novog semestra.
Prepoznajte uobičajene simptome anksioznosti
Pitajte decu kako se osećaju kada se vrate u školu i pazite na glavobolje, bolove u stomaku, probleme sa spavanjem, uporna pitanja šta ako, mrzovoljnost, preteranu zabrinutost i probleme sa fokusiranjem. Bilo koje od ovih ponašanja može ukazivati na anksioznost.
Podstaknite aktivnosti koje smanjuju anksioznost
Igranje na otvorenom, igranje sa prijateljima ili samo druženje mogu biti korisni alati za smanjenje negativnih osećanja. Na otvorenom se ljudi često osećaju opuštenije. Igranje na nestrukturisan način – to jest, bez da im neko drugi govori šta ili kako da igraju – omogućava deci da rade na svojim osećanjima i smanje anksioznost.
Ograničite vreme koje deca provode ispred ekrana
Postoji značajan broj dokaza koji pokazuju vezu između prekomerne upotrebe digitalnih uređaja i anksioznosti. Stoga, prekomerna upotreba uređaja može doprineti povećanju stope anksioznosti kod dece.
Usredotočite se na obiteljske aktivnosti
U vrijeme povećanog stresa i neizvjesnosti, druženje s obitelji može djelovati kao protuotrov. Prošećite ili planinarite zajedno, večerajte zajedno ili igrajte društvene igre.
Prihvatite distrakciju
Ometanje nije lijek za tjeskobu, ali može smanjiti njezin intenzitet i pomoći djeci da jasnije razmisle o izvoru svojih briga. Kada se djeca osjećaju vrlo tjeskobno, u redu je razgovarati s njima o tome kako im gledanje televizije ili čitanje zabavne knjige mogu pomoći da se osjećaju smirenije.
Potražite stručnu pomoć kada je potrebna
Ako anksioznost ometa spavanje, jedenje, druženje ili pohađanje škole kod djeteta, a potraje dulje od nekoliko dana, bilo bi dobro da nazovete svog pedijatra ili obiteljskog liječnika i izvijestite ih o tome što se događa. Medicinski djelatnici koji rade s djecom znaju kako djetetu pružiti potrebnu pomoć.
Budi prvi ko će komentarisati