Film “Što se bore misli moje” koji se od nedavno prikazuje u bioskopima je srpski kandidat za prestižnu nagradu Oskara, Američke filmske akademije 2023. godine, odlučio je FCS.
Istorijsko filmsko ostvarenje Milorada Milinkovića prati poslednje dane života srpskog kneza Mihaila Obrenovića i sve događaje koji su prethodili njegovom mučnom ubistvu u Košutnjaku od strane zaverenika 1868.godine.
Film nas je još jednom podsetio na omiljenu srpsku “tradiciju” da ubija svoje gospodare. Knez Mihailo po svemu sudeći je bio umetnička duša koji i nije želeo da vlada, ni nalik svom ocu Milošu. On je želeo da piše poeziju, bavi se kulturom i voli onoga koga mu srce odabere… A srce mu je izabralo dosta mlađu izabranicu, koja mu je povrh svega bila i rođaka. Ali ipak upravo je on taj koji je oslobodio srpske gradove od Turaka, svojim diplomatskim veštinama. I bio je na putu da oslobodi ceo Balkan, što velikim silama nije pogodovalo. Mihailo je bio ubeđen da njega narod voli jer ih je oslobodio od viševekovnog ropstva, ali njegov dobar prijatelj, prvi srpski fotograf, Anastas Jovanović, mu skreće pažnju da “Srbi vole da se kolju”i da ne valja to što nije prolio krv za slobodu.
U ulozi čuvenog Kneza čiji spomenik krasi beogradski Trg, našao se Dragan Mićanović, a opaženu ulogu ostvario je i Nebojša Dugalić kao vojni ministar koji je prema filmu pleo veoma važne niti za sudbinu Kneza i Srbije tog vremena. Tu je i Miloš Timotijević u upečatljivoj ulozi policajca iz tog vremena, koji dok istražuje ubistvo stranog državljanina razotkriva zaveru koja se kuje protiv gospodara. Na žalost ne na vreme da uspe da je spreči, kao što i znamo već iz istorije. Ali to celoj priči daje vrlo zanimljiv kriminalističi zaplet i elemente trilera zbog čega je uzbudljivo pratiti radnju.
Kneževu najveću ljubav Katu ovekovečila je mlada glumica Jana Ivanović. Njihova zabranjena ljubav inspirisala je Mihaila da napiše čuvene stihove koji se i danas pevaju:
Što se bore misli moje.
Iskustvo mi ćutat’ veli.
Bež’te sada vi oboje,
nek’ mi srce govori.
Prvi pogled oka tvoga,
sjajnom suncu podoban,
plenio je srce moje,
učinio robom ga.
Da te ljubim, ah, jedina,
celom svetu kazaću,
samo od tebe, ah, premila,
ovu tajnu sakriću.
Ostaje pitanje: Zar je loše da jedan gospodar u sebi poseduje ljudskost pre svega ili mora samo biti surovi vladalac i tiranin? Knez Mihailo Obrenović ostace upamćen u istoriji kao najprosvećeniji srpski vladar koji je najviše učinio za rast i razvoj kulture i umetnosti tog vremena. Naravno njegovim ubistvom sve je to stopirano. Hoćemo li se ikad opametiti i naučiti nešto iz grešaka iz istorije?
Večiti borac za pravdu i bolji svet!
Leave a Reply